Orjentacija u prirodi bez kompasa

Orijentacija u prirodi bez kompasa

Ova stranica opisuje kako se snaći u prirodi ako ste se izgubili i nemate uz sebe kompas. Ono što imate je sunce, zvijezde, mjesec i priroda oko vas.
Kao prvo, bilo bi dobro da se popnete na neku uzvisinu i da dobro pogledate oko sebe. Ako nemate kartu sada bi bio dobar trenutak da nacrtate jednu za sebe, te nakon toga odredite strane svijeta i odlučite kojim putem ići. Ako imate kartu, probajte odrediti gdje se nalazite.
Postoji nekoliko načina određivanja strana svijeta:
• orijentacija pomoću tri štapa (dugo traje)
• orijentacija pomoću sunca
• orijentacija pomoću sunca i sata
• orijentacija po Sjevernjači
• orijentacija po mjesecu
• orijentacija po pojavama u prirodi

Orijentacija pomoću tri štapa
Ma koliko čudno zvučala ovo je najpreciznija metoda. Ova metoda zahtjeva vedro nebo i puno vremena. Jedna od prednosti je da ne zahtjeva nikakav pribor koji ne bi mogli naći i u prirodi. Trebat ćete dugačak ravan štap, dva mala štapa ili kamena i nešto što će vam trebati za crtanje kružnice (špaga, traka, remen, drugi ravan štap).
Eksperiment počinje ujutro (svakako prije podneva). Što ste bliže podnevu trebat će vam manje vremena za završetak. Zabodite dugačak štap okomito u zemlju. Zemlja mora biti ravna. Sada jedan mali štap morate zabosti u zemlju točno tamo gdje završava sjena dugačkog štapa. Zavežite špagu (remen, štap ili sl.) za veliki štap i opišite kružnicu dužine malog štapa (vidi sliku) i čekajte… Čekajte.
Čekajte do poslije podneva. Tijekom prijepodneva sjena će se skraćivati i skraćivati, sve do podneva, kada će opet početi rasti. U podne, kada je najkraća, sjena pokazuje točno na sjever. No, nije lako odrediti kada je sjena najkraća. Na kraju se sjena toliko poveća da ponovo dotakne kružnicu i u tom trenutku zabodite drugi štap u tu točku. Jako je važno da kružnica bude pravilno nacrtana.
Linija koju povučete između prvog i drugog štapa pokazuje zapad-istok (na slici).
Bilo bi dobro da redovito markirate točke, jer će bilo koje dvije točke koje su na istoj udaljenosti od velikog štapa pokazivati liniju zapad-istok. To je korisno ako je nebo djelomično oblačno i ne možete zabilježiti svaku točku.
Orijentacija pomoću sunca
Kod nas je Sunce svaki dan u godini u 6 sati ujutro na istoku, u 12 sati na jugu, a u 18 sati na zapadu (na južnoj hemisferi je slično, samo je u 12 sati sunce na sjeveru). Ako sunce izlazi prije 6 sati, onda je to nešto sjevernije od istoka, ali u 6 sati dođe točno na istok. Ako pak, sunce izlazi nešto kasnije od 6 sati – zimi, onda je to nešto južnije od istoka i u to vrijeme točan istok na ovaj način ne možemo odrediti. Isto je i sa zalazom sunca. Nadalje, u 9 sati sunce je točno na jugoistoku, a u 15 sati točno na jugozapadu. Dakako, u podne je točno na jugu!
Pri ovome morate paziti na zimsko i ljetno računanje vremena! Po ljeti morate dodati jedan sat na sva vremena.
Strana  Sat
(zimsko vrijeme)
Sat
(ljetno vrijeme)
Istok 6.00 7.00
Jug 12.00 13.00
Zapad 18.00 19.00
Sjever

Ne vidi se! Sunce je pod obzorom!

Orijentacija pomoću sunca i sata
Pravac juga (a time i ostale strane svijeta) možemo sa sigurnošću odrediti za sunčana vremena ukoliko nam je pri ruci točan sat. Sat postavimo na dlan vodoravno  i okrećemo ga sve dok mala kazaljka ne bude usmjerena u pravcu Sunca. Tada prepolovimo kut što ga mala kazaljka čini sa brojkom 12. Linija koja raspolavlja taj kut, kad je produžimo, pokazuje smjer juga. Na obratnoj je strani dakle sjever. Donosimo par primjera:

U šest sati je sunce nad istokom. Ako malu kazaljku usmjerimo prema suncu i prepolovimo kut između male kazaljke i broja 12 dobijemo točni smjer juga.

Slično je i u devet sati…

Isto tako, oko pola dva popodne je računanje točno.

OPREZ! Isto kao i kod svih računanja strana svijeta povezanih sa satom i ovdje morate paziti na ljetno ili zimsko računanje vremena! Po ljeti umjesto broja 12 trebate koristiti broj 1 (13 sati)!

Orijentacija po Sjevernjači
Za vedrih noći pravac sjevera lako se može odrediti po zvijezdi Sjevernjači (polarnoj zvijezdi). Ova sjajna zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. Najlakše je pronalazimo uz pomoć zviježđa Velikih kola (Velikog medvjeda). Ovo zviježđe nije teško uočiti na nebeskom svodu, jer se sastoji od sedam dosta jasnih zvijezda raspoređenih u obliku kola (četiri kotača i rudo – vidi sliku). Kad se to zviježđe pronađe, tada njegove zadnje dvije zvijezde spojimo zamišljenim pravcem kojega produžimo oko pet puta. U produženju ćemo naći Sjevernjaču (vidi sliku). Sjevernjača se nalazi u zviježđu Malih kola (Maloga medvjeda – slika) i najjasnija je njegova zvijezda.

Orijentacija po mjesecu
Po vedroj noći može se pravac sjevera odrediti pomoću Mjeseca.
Prva četvrt, svijetli polukrug nalik na ispunjeno slovo D, izlazi oko podne, a oko 18 sati je na jugu.
Pun mjesec, potpuno okrugla svjetla ploča, uvijek je nasuprot Suncu: izlazi na istoku odmah po zalasku Sunca, oko pola noći je na jugu, a ujutro je na zapadu.
Posljednja četvrt, nalik na ispunjeno slovo C, izlazi u ponoć na istoku, a oko 6 sati ujutro je na jugu.
Mlađak ne vidimo.

Faza mjeseca Istok Jug Zapad
Računanje vremena Zimsko Ljetno Zimsko Ljetno Zimsko Ljetno
Prva četvrt „D“ 18.00 19.00 24.00 1.00 6.00 7.00
Pun mjesec 6.00 7.00 12.00 13.00 18.00 19.00
Zadnja četvrt „C“ 24.00 1.00 6.00 7.00 12.00 13.00
Mlađak Mjesec ne vidimo
Orijentacija po pojavama u prirodi
Strane svijeta možemo, ne uvijek s potpunom sigurnošću, odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na zemljištu. Kad kažemo ne uvijek točno mislimo na osobitosti pojedinih područja gdje može doći do devijacija koje mogu biti uvjetovane vjetrom, time da se prostor nalazi iza brda i slično.

  • Po panjevima: godovi (prsteni koji pokazuju godišnje naslage pri rastu drveta) uži su (gušći su) na sjevernoj, a širi na južnoj strani panja.
  • Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jače obrasla mahovinom nego na južnoj. Bolje je ako promatrate više drveća, a ne samo jedno, jer se teže pogriješi.
  • Po kori stabla: pored toga što je više obrasla mahovinom, kora na sjevernoj strani drveća je hrapavija i tamnija, često i puna različitih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija.
  • Po krošnjama: krošnje drveća su na južnoj strani obično bujnije nego na sjevernoj.
  • Po snijegu: snijeg uvijek brže kopni na južnim obroncima, a duže se zadržava na sjevernoj strani.

Preuzeto sa : http://www.scoutpark.net/orijentacija/no_kompas.asp

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s